Porodične slike na Facebooku i privatnost djece

Porodične slike na Facebooku i privatnost djece

Nepisano je pravilo internet bontona da se ne postavljaju slike tuđe djece, ali roditelji rado objavljuju fotografije svojih mališana.

Umjesto u porodičnim albumima, buduće generacije tinejdžera, makar u sljedećih desetak godina, imat će slike iz ranog djetinjstva na „Facebooku” , iako to nisu lično odobrili. Većina korisnika društvenih mreža koja ima djecu postavlja njihove fotografije na mreže, zbog želje da sa rođacima i prijateljima koji ne žive blizu, podijele važne momente iz odrastanja.

Nije samo bezbjednost, na koju se prvo pomisli, ono o čemu mame i tate treba da razmisle prije nego što sa virtuelnim prijateljima podijele sliku svog mališana na kojoj je on zidove sobe, na primjer, „ukrasio” dijelovima ručka. Pitanje je i ko ima pravo da objavi nešto o nekome bez njegovog pristanka?

Koliko bi, uostalom, korisnika društvenih mreža dozvolilo da se bez njihovog znanja ili odobrenja dijele fotografije na kojima se nalaze?

„Na dvije stvari treba obratiti pažnju”, upozorava direktorka Oksford internet instituta. Kako je rekla „Gardijanu”, najprije treba biti oprezan sa podacima kao što su puno ime djeteta, datum i mjesto rođenja, lokacija i sve ono što bi eventualno neko mogao da iskoristi da ukrade identitet djeteta. Druga stvar se odnosi na pitanje šta bi dijete u budućnosti željelo da vidi o sebi na mreži.

Ona smatra da nisu problematične sve slike i sve informacije, već samo one koje mogu da štete djetetu.

Prije nego što „okače” sliku djeteta, roditelji bi trebalo da se zapitaju kako bi se sami osjećali kad bi njihove majke i očevi dijelili slike i informacije o njima online. Iako je teško predvidjeti kako će društvene mreže izgledati za deset godina, roditelj budućeg tinejdžera neće moći da mu s pravom kaže kako nešto ne treba da dijeli na tim sajtovima ukoliko je i sam to činio.

Kada je o bezbjednosti riječ, podešavanja privatnosti većine roditelja su takva da samo njihovi prijatelji na mreži mogu da vide slike koje postavljaju, zbog čega se osećaju sigurnije. Još jedan vid zaštite jeste i to što ne koriste prava imena djece, kao i to što ih ne označavaju („taguju”) na slikama.

Od mogućih zloupotreba se štite i tako što ne ostavljaju slike na kojima su im djeca naga niti one koje bi svima otkrile mjesto stanovanja. Međutim, stručnjaci za internet bezbjednost podsjećaju da je izuzetno teško biti anoniman online – lozinke, fotografije i sve druge informacije mogu biti laka meta hakera.

(psiholog.ba/politika.rs)

Leave a Reply

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s