Category Archives: English

Ramazanko pripremanje: proljetno čišćenje duše

Ramazanko pripremanje: proljetno čišćenje duše

Čišćenje inače čini čovjeka da se osjeća bolje! Mnogo što šta ćete naći što vam ne treab, bacite što vam ne valja, dadnete ono što valja, ali na kraju znaš da si dobio na prostoru, čisto je i više se ne sikirate.

Upravo tako nešto možemo da uradimo u ovom mjesecu ramaznau, koji nastupa od sutra. Ramazna je prilika da se mi očistimo, da očistomo svoje duše, svoja srca, svoje nijete, da bi se na kraju (ramazana i ahireta) osjećali rasterećeno, odmorno i raspoloženo.

Koje negativne osjećaje ili misli sakrivamo u sjeni naših srca? Kad se oslobodimo emocionalnih “prtljaga’ briga” mi oslobodimo prostor u našim srcima da se utopimo u ramazan.

Za početak ovog proljetnog čišćenje, korisno je da se osvrnemo na sledeći ajet iz sure Hašr 18: O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.

To je samo kada dozvolimo sebi da zaista uzmemo u obzir ono što je u našim srcima i da smo u mogućnosti da obrađujemo ono što smo pronašli. Onda kad smo u mogućnosti da se suočimo sa onim što nas vreba iznutra, tek tada ustvari možemo da to prevaziđemo. Pogledajmo kako nam uzvišeni propisuje proces pročišćavanja u suri Ali Imrna 134: Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine:

Zašto Allah dž,š, spominje davanje novca, prvo onda kad smo u izobilju, a drugo kad smo u oskudici, prije nego što upotrijebiomo emocijalu prednost i snagu. Ili pak zašto je Allah dž,š, spomenuo vršenje kontrole u srdžbi pa tek onda opraštanje ljudima.

Možda, jer praktikovanje zahvalnosti u izobilju i vremenu prosperiteta ustvari priprema insana za sposobnost da prizna blagodati, čak i u teškim vremenima. Kakav je efekat ove vrste treninga na nečije razumijevanje? Možemo uzeti u obzir mogućnost da učestvovanje u stalnom stanju i halu zahvalnosti ustvari razvija stanje zadovoljstva.

Osim toga, zahvalnost u obliku donacije (dijeljenja i davanja) potiče osjećaj samilosti – biti u mogućnosti da se poveže s drugima to je ustvari povezivanje sa nečim sličnim u nama samima. Zahvalnost, koja vodi do zadovoljstva i suosjećanja, stvara okruženje u kojem je ljutnja manje izražena i manje su šanse da se razvije, jer ljutnja je odraz nemirai meteža koja postoji unutar pojedinca.

Vidimo vrlo inspirativnu primjenu dio ovog ajeta u sljedećim razmjenama između Ali ibn Al-Huseina (poznat i kao Zejnul-Abideen), praunuk poslanika Muhameda a,s, i njegovog sluge. Abdur-Rezzaq Es-San’ani (d.211 AH) je rekao: Služavka od ‘Alija bin Huseina r,a, je posipala vodu dok je se pripremao za namaz. Slučajno vrč (ibrik) skliznuo je iz njenih ruku i pao na lice (glavu) zejnulabidina, tako da je zadobio neke ogrebotine. Podigao je pogled prema njoj onako srdit i ljut. A ona je proučila; ((Oni koji su obuzdati u ljutnju – koji srdžbu savlađuju)). On je rekao: “Ja sam obuzdao svoju srdžbu’. Ona je tada rekla ((i ljudima praštaju)). On je rekao: “Oprostio sam ti”. Ona je dalje nastavila; ((a Allah voli dobročinitelje)). On je rekao: “Idi sada ste slobodni ‘.

Ove tri osobine, biti od onih koji dijele, kontrola ljutnje, i oprostiti drugima, ustvari nas stavljui vodi ka putu ihsana (izvrsnosti – dobročinstva). A Allah voli one koji pokazuju ihsan (kao što je spomenuto u ajetu gore, 3: 134).

Da li mi možemo ovog ramazana postići deredžu dobročinitelja? Možemo li preće preko svog ”ja” preko svoga ega, samoumišljenosti, možemo li ovog ramazana očistit svoje zalihe negativnosti? Možemo li očistiti srce od tih zaraza?

Molim uzvišenog Gospodara da nam pomogne u tome, amin.

Continue reading

Advertisements

Važnost obrazovanja

dua101.jpgSvakako da je danas najlakše manipulisati sa narodom kad nemaju ili nisu dovoljno edukovani, svejedno da li se radi o religiji ii ne, isto se može nama manipulisat ako ne poznajemo svoju vjeru onda dođu manipulatori pa nam ispiru mozak, a ako ne poznajemo društvenenauke bar osnovu isto se dešava da manipulatori nas okreću i ispiru mozak kako hoće, pogotovo u današnjem vaktu! zato!

Početak nove školske godine je uzbudljivo vrijeme i odlična prilika za novi početak. U narednih nekoliko dana našoj djeci i mladima će trebati naša potpora i ohrabrenje, podrška, uputstva savjeti i molitve. Zato želim da našim učenicima i njihovim roditeljima kažem par nasihata (savjeta) kako bi mogli ove nove akademske godine pretvoriti u obrazovne i produktivne koristi koliko je to moguće.

Jedna od mojih savjeta je, da nas podsjeti, kako islam pridaje veliku pažnju kada je u pitanju obrazovanje i ssticanje istog, i drugo da nas ohrabri da prihvatimo više holistički (ili cjelokupni) koncept obrazovanja.

Islam je u velikoj mjeri naglasio važnost obrazovanja. U Kur’anu riječ ILM ili znanje i njene izvednice koje se spominju više od 800 puta. Osim toga, prva riječ Kur’ana poslaniku Muhamedu (savs) je u obliku naredbe: Ikre! – Bukvalan prevod je “recituj” ili “čitaj“. Čitaj! U ime svog GospodaraKoji satvara od ugruška? (Sura al-Alek, poglavlje 96, ajet 1)

Tu su i brojni poslanikovi hadisi koji uče muslimane da se osnaže sa znanjem i educiranjem. Prema jednom hadis kojeg bilježi Enas ibn Malik r,a, od poslanika Muhammeda (as) da je rekao: Traženje znanja je obaveza svakog muslimana. (Imam Ibn Madže).

U drugom hadisu kog prenosi Abdullah ibn Umar r,a, kad je poslanika Muhammed (as) ušao u mesdžid i primijetio dvije grupe ljudi. Jedna grupa je obavljala namaz i učila Kur’ana a druga je bila angažovana u podučavanja i učenju. Poslanik (as) je pohvalio obadava skupa, ali radije bi da se pridruži grupi koja je angažovana u obrazovnim aktivnosti. Zatim je proglasio: “Ja sam poslan kao učitelj“.

Stoga je jasno da su primarni izvori islama Kur’an i Hadis, koji su najpreči u traženju znanja i da su jedan od najviših i najplemenitija djela ‘Ibadeta’ (obožavanja Allaha dž,š). Svejsni Musliman je neko ko čita svakodnevno i stalno nastoji da podigne svoj nivo obrazovanja i bazu znanja.

Osim toga, traženje znanja je jedan od načina da se postigne uspjeh na ovom i budućem životu. Poslanik Muhammed a,s je rekao da: Ko krene putem traženja i sticanja znanja, Allah dž,š, će mu olakšat put do Dženneta. (Imam Buhari i imam Muslim).

U svjetlu gore navedenog jasno je da Ikre (pismenost) je naš put do uspjeha na ovom svijetu i na Ahiretu. Pozivam vas da pokušate da poboljšate svoje znanje o islamu putem predavanja i čitanja knjiga o islamu.

Poštovana Braćo: Drugo pitanje želim podijeliti s našim učenicima, kao i njihovoj podršci roditelja, da prihvatimo islam kao holistički (cjelokupni, ne-razdvojini) koncept obrazovanja.

U islamskoj koncepciji obrazovanja se ne odvaja znanje između vjerskog i sekularnog. Islam nas je oslobodio ovog dualizma. Islamski koncept (Tevhid) jedinstvo Allaha dž,š nas ohrabruje da sve znanje dolazi iz jednog izvora. Islamski kriteriji za razlikovanje znanja je da li je korisno ili štetno znanje.

Ranije generacije muslimana jasno su shvatile ovaj holistički (jedinstveni i cjelokupni) koncept obrazovanja i oni su bili pioniri u mnogim disciplinama znanja i nauke. Na primjer, Al-Havarizmi (u.847) – koji je živio u 9. stoljeću – osnovao je algebra. Džabir ibn Hayyaan (u.813) koji je živio u ranom 9tom stoljeću se smatra ocem moderne kemije. Al-Bejruuni (u.1051) – koji je živio u 11stom stoljeću – utvrdio obim zemlje. Al-Raazi, Ibn Sina i Ali Ibn Rabbaan napisali su velike knjige na kojima se temelji moderna medicina. Svi ovi muslimanski naučnici bili su veliki religijski učenjaci i ulema i oni nisu pravili kontradikciju niti razliku između dvije grane znanja.

Jedan od glavnih uzroka slabosti ummeta danas je da smo izgubili ovo holističko (jedinstveno i cjelokupno) razumijevanje obrazovanja. Mnogi muslimani još uvijek smatraju društvene i prirodne nauke kao ne-vjersko znanje. To treba ispraviti, sve veći broj muslimana počinje mijenjati tu pogrešnu percepciju obrazovanja u islamu.

Ja bih da završim sa riječima ohrabrenja našim učenicima dok se pripremaju za povratak u školu. Pozivam sve učenike da marljivo uče i da budu uspješni u svojim studijama, da budu najbolji studenti u školama i univerzitetima. Povratak u škole, osnovne, srednje i fakultete zahtjeva više pažnje, da bi na kraju uspjeli. I znajte da vaš uspjeh nije samo vaš, već i vaših roditelja, prijatelja i vaše zajednice kojoj pripadate, i svakako cijelog muslimanskog ummeta.

Želim završiti sa jednom od najboljih dova koju bi  svako od nas trebao da uči kad traži znanje. Možete je naći u suri Taha 20 poglavlje u ajetu 114 koja glasi; Gospodaru povećaj mi znanje.

Continue reading

Poruke bedra, noć kadr i zekatul fitr

2d849-imam2bsedinUpravo smo u posljednjih deset dana ramazana, zato je neophodno nešto kazati o bedru, noći kadr i zekatul fitretu. Danas i nije velika razlika od dana predhodnog bedra! I ako su muslimani danas u velikom broju, i pored tog broja ipak preživljavaju ugnjetavanja, nepravdu, siromaštvo, bolesti, nepismenost i neznanje. Ono što je potrebno današnjim muslimanima je još jedan bedr u tri različita nivoa.

Prvi nivo i najbitniji nivo kao pojedinca. Onda kada se muslimani okrenu od Allahove vjere, Allah dž,š, se okrene od nas sve dok se mi ne vratimo Njemu i pokajemo se. Moramo shvatiti da sve dok se mi iskreno ne pokajemo i vratimo Allahovoj vjeri u cjelosti, nećemo imati nade da prevaziđemo druge prepreke. (povratak islamu).

Drugi nivo; je unutrašnji problemi svake pojedinačne zemlje. I ovo se u većini slučajeva veže za vlade tipične zemlje. Većina, ako ne i sve muslimanske zemlje imaju vladare umjesto da imaju lidere i vođe koji upravljaju zemljom. Takvi vladari neće postati vođe u kalupu poslanika a,s. Niti su u kalupu njegovih nasljednika halifa r,a, sve dok oni sebe ne vide kao one koji samo obavljaju i izvršavaju funkciju pozicije u kojoj se nalaze. Oni se trebaju oslanjati na svoj autoritet znanja, mudrosti i harizme da bi stekli poštovanje svog naroda.

Možda nam izgleda ironično kad zapadni politički analitičari primjete da takvo vođstvo je prisutno u zemljama koje nisu nikada okusile demokratiju decenijama. Nažalost, na nacionalnom nivou vladari su zadovoljni da ih se narod boji i da imaju strah umjesto da budu voljeni. Ali, sve dok sjeme pravog liderstva ostane živo, ima nade za pravog muslimanskog lidera da se pojavi jedan od nas Allahovom milošću.

Onda kad se ov dva nivoa učvrste i krenu u pravom smjeru, tek tada ummet se može okrenuti – trećem nivou- baviti se sa vanjskim prijetnjama. Tek tada ummet može utrošiti svu svoju energiju i resorse (izvore) da postane ekonomski, i intelektualno moćnom i vojno jakom. Sve je ovo ostvarivo uz Allahovo pomć, ali se moraju preduzeti sljedeće mjere i imati ih na umu: Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni. Sura Ra’d 11. Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor.

Drugo: Noć Kadr je mubarek noć, ona je bolja od hiljadu mjeseci što odgovara (83 g i 4 mjeseca) koji su razlozi za ovoliku veličinu i vrijednost te noći’ Kur’anski ajeti i hadisi nam daju odgovor na to pitanje.

Allah dž,š, je rekao u suri Duhan 3-6: Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi. po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike. kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna. Kao što uzvišeni kaže u suri Kadr: Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr – a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.

Allah dž,š, je objavio Kur’an u noći Kadr iz Levhul Mahfuza u Bejtul izze na zemaljsko nebo, a odatle poslaniku a,s, punih 23 godine. U toj noći je počela objava Kur’ana poslaniku Muhammedu a,s,. U toj noći je sve zapisano u detalje i nema promjene, od stvari koje se propišu su; nafaka, dužina žvota itd. U toj noći meleki sa Džibrilom a,s, se spuštaju na Zemlju.

U toj noći meleki daju sigurnost vjernicima, to je dakle noć koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Činjenje dobrih djela u toj noći je bolje nego u hiljadu drugih mjeseci, mnogi hadisi pojašnjavaju važnost ove noći. Imam Buhari i Imam Muslim bilježe hadis od poslanika a,s, da je rekao: Ko god bdije noć kadr u obožavanju Allaha dž,š, (u ibadetu) i traži oprost, njegovi prijašnji grijesi će biti oprošteni.

Kad je noć Kadr? Allah dž,š, je odredio datum te noći poslaniku a,s, ali je poslanik a,s, zaboravio jer su se dvojica ljudi prepirali. Poslanik a,s, je rekao: Izašao sam da vam kažem kad je noć Kadr, ali sam zaboravio iz razloga što su se taj i taj raspravljani o nečemu, možda je to bolje za vas, tražiti je (noć Kadr) u devet, sedam i pet.Tj; 29,27,25 noći ramazana.

Imam Buhari bilježi da je poslanik a,s, rekao: Ja sam vidio tu noć, te sam zaboravio, tražiti je u zadnjih deset noći a posebno u neparnim noćima, u mom snu vidio sam sebe da sam činio sedždu u vodi i blatu, bila je kiša te noći, a bila je to 21 noć. Ebu Seid El-Huri r,a, koji je prenosilac ovog hadisa je rekao: Ja sam vidio blato i vodi na poslanikovom licu kad je odlazio sa sabaha.

Šta trebamo učiti u toj noći? Aiša r,a, je rekla; O Allahov poslaniče! A šta ako ja znam kad je noć Kadr, šta treba da učim; poslanik a,s, reče: reci: Gospodaru Ti si Taj koji prašta i zaista voliš da praštaš pa mi oprosti!

Treće: još jedna važna stvar koju želim spomenuti danas je svakako zekatul fitr. Svakako da je obaveza svakom muslimanu i muslimanki, mladom i starom, mušku i žensku, bogatom i siromašnom, ako posjeduje višak hrane koja prevazilazi njegovu potrebu za jedan dan i noć. Svaki muslim treba da da za svoju porodicu zekatul fitr.

Zekatul fitr je propisan u drugoj godini po hidžri u Medini, tj; u istoj godini kad je naređen i post mjeseca ramazana. Mnogi hadisi govore o zekatul fitretu. Imam Buhari i Imam Muslim te i drugi prenose da je Ibn Omer r,a, rekao: Poslanik je naredio muslimanima da daju zekatul fitr koristeći pregršt (kao mjeru) hurmi, pšenice, raži, obaveza je slobodnom i robu, muškaracu kao i ženi, mladim kao i starijim. Kao što je naredio da se podjeli prije bajram namaza.

Šta je prihvatljivo da se da kao zekatul fitr? Imam Buhari i Imam Muslim prenose od Ebu Seida El-Hudrija r,a, koji kaže: Mi smo davali kao zekatul fitr pregršt hrane, ili pregršt hurmi, ili ječam ili sušenog sira, i ja ću davati sve dok sam živ.

Većina učenjaka kaže, može se dati u vrijednosti hrane koja se spominje u hadisu, i nemože se dati novac umjesto toga. Kako god, imam Ebu Hanife r,h, kaže da ustvari možeš dati novac jer je svrha davanja zekatul fitra ustvari da učiniš siromaha bogatim u tom danu, a i novac je korisniji za njih. Dakle veličina zekatul fitra za ovu godinu je 10 dolara po osobi.

Kad se daju vitre! Treba da se da i podjeli prije bajram namaza. Poslanik a,s, je reko: Ako ga insan podjeli prije bajrama onda je kabul i primljeno, a ako ga podjeli nakon bajrma namaza ond aje to regularna sadaka.

Kome se daje zekatul fitr: Zekatul fitr se daje siromašnim muslimanima, oni čija je zarada mala i nezadovoljava osnovne potrebe za život. Jer poslanik a,s, je opisao zekatul fitr kao hranu za siromašne.

Mudrost zekatul fitreta! Poslanik a,s, je spomenuo dvije mudrosti: prva je pročišćavanje za one koji su postili i koji su eventualno nešto nepristojno rekli ili počinili tokom ramazana (posta) i da se nahrane siromasi.

Imamsedin / juni-24-2016 / 19-Ramazan-1437

Continue reading

Ustrajnost u poslušnosti Allahu dž,š

2d849-imam2bsedinAllah dž,š, je omogućio svojim robovima raznolike puteve blagodati i On jedini ima kontrolu dana i mjeseci. On čini da noć smjenjuje dan a da dan smjenjuje noć. On je sve stvorio sa razlog, On određuje sve i On svodi rač svakom. On je učinio da ovaj svijet bude poput tržišta gdje ljudi idu napred i nazad, neki se prodaju a neki se oslobode i otkupe! Dani su dijelovi i faze ljudskog života, prolazak svakog dana se smanjuje ljudski život te približava nas našoj smrti i našem kraju.

Draga braćo, neki blagoslovljeni dani su već prošli u kojima smo već prošli kroz jednu od faza našeg života. Neka oni koji su činili hajrate u tim danima, zahvale se Allahu dž,š, i neka nastave s tim činom, a oni koji su činili loše neka se pokaju Allahu dž,š, i neka učine teobu i dobra djela. Imam Ahmed r,h, kad je upitan; Kad će biti dan odmora? Rekao je: Onda kad prvi korak bude zakoračen u džennet.

Postoji sreća za one ljude koji čine konstantno dobra djela, upitan je Vjerovjesnik a,s: Koji je čovjek najbolji?” Odgovorio je: Onaj čiji život bude dug, a djela dobra. Rečeno je: Koji je to najgori čovjek? Rekao je: Onaj čiji život bude dug, a djela loša. Imam Tirmizi. Od dova Allahova poslanika a,s bila je i dova: Učini nam život povećanjem svakog dobra i učini nam smrt rahatlukom od svakog zla. Imam Muslim.

Postoje znakovi koji nam ukazuju na primljenost dobrih djela, kao što postoje znakovi koji ukazuju na neprimljenost teobe i pokajanja. Znak lošeg djela je da počiniš odmah drugo loše djelo. Zato, čini dobro kako bi nastavio činit dobro, jer znak za primljeno djelo je njegov kontinuet. Kad se učini loše trebalo bi poslje učiniti neko dobro djelo kako bi izbrisao loše. Kaže uzvišeni u suri Hud 114: I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.

Biti ustrajan u pokornosti i kontinuetu te pridržavanju Allahovih dž,š, naredbi su karakteristike vjernika. Kaže uzvišeni u suri Fussilet 30: Onima koji govore: “Gospodar naš je Allah” – pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki: “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. Allah dž,š, je naredio svom poslaniku a,s, i vjernicima da budu ustrajni u svom vjerovanju, u suri Hud 112 Allah dž,š, kaže: Ti idi Pravim putem, kao što ti je naređeno, i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe, i obijesni ne budite, jer On dobro vidi ono što radite.

Ustrajnost u vjeri su ustvari vrata ka blagodatima i uspravnosti u svim sferama. Allah dž,š, kaže u suri El-Džinn 16: A da se Pravog puta drže, Mi bismo ih vodom obilnom pojili. U hadisu kog bilježi imam Muslim od Sufjana bin Abdullaha As-Sekafija r,a, da je rekao; Rekao sam poslaniku a,s,: Kaži mi riječ o islamu, tako da nemam više potrebe da ikog pitam pored tebe? Poslanik a,s, reče: Reci ja vjerujem u Allaha i na tom ustraj.

Budi ustrajan u pokornosti svome Gospodaru u svakom vremenu i prostoru! Kaže uzvišeni u suri Hidžr 99: i sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj! Nemoj biti od onih koji obožavaju Gospodara samo u nekim sezonama i onda okrenu leđa svom Gospodaru.

Draga braćo, pobožni ljudi imaju strah za primljenost svojih djela. Imam El-Hasan El-Basri kaže: Sreo sam se sa ljudima koji su se toliko bojali, da njihova djela ne budu odbačena, čak su neki od njih osjećali se da nisu spašeni čak i ako bi udjeljivali onoliko koliko bi zemlju ispunilo u ime Allaha.

Zato neka se niko ne diči sa svojim djelima, jer ti ne znaš jesul primljena ili odbačena. Isto tako ne osjećaj se sigurno i spašeno od svojih grijeha, jer ne znaš jel ti oprošteno ili nije! Neka niko ne bude ponosan svojim djelima, jer se može dogoditi da bude razočaran na kraju. Ponos vodi ka iluziji, ka pogrešnom osjećaju i na kraju Allahovom planu, odbijanje činjenja dobrih djela i zaboravljanje loših. Ibn Mes’ud kaže: Dvije stvari uništavaju čovjeka; Očajavanje i oholost, ponos.

Kaže uzvišeni u suri Nahl 92: I ne budite kao onā koja bi svoju pređu rasprela kad bi je već bila čvrsto oprela, i ne služite se zakletvama svojim da biste jedni druge prevarili samo zato što je jedno pleme mnogobrojnije od drugog. Traži pomoć od Allaha dž,š, u prevazilaženju ponosa sa podcjenjivanjem svojih dobrih djela, nek te bude strah da Allah dž,š, ti ne oduzme blagodati onda kad si odsutan od Njegovog spominjanja.

Seid bin Džubejr je rekoa: Čovjek je ušao u džennet kao rezultat grijeha a drugi je opet ušao u vatru kao rezultat dobrog djela! A kad su ga upitali kako to; rekao je: Prvi čovjek je počinio grijeh ali ga je uvjek bilo strah grijeha, te ga bilo strah od Allaha zbog tog grijeha, pa je Allah učio da uđe u džennet zbog strahopoštovanja. Drugi je radio dobro i uvjek je bio pun sebe toliko da je Allah dž,š, uništio njegova djela te ga uveo u vatru.

Zato očuvaj djelo koji si učino u mjesecu ramazanu, budi iskren, traži oprosta i zadovoljstvo Gospodara. Ljudi inače po prirodi čine grijehe, ali ono što je uništavajuće je ustrajnost u činjenju grijeha. Zato naka svako stavi Božije pravo koje je između njega i Gospodara, i Allah će staviti pravo između Sebe i svog roba.

Spominje se u jednom događaju od Ebu Dža’fera As-Saiha, da je Ebu Muhammed bio trgovac koji je pozajmljivao ljudima novac. Prolazio je pored djece koja su se igrala a djeca su govorila jedan drugom; On je čovjek koji uzima kamatu! Naćulio je svoje uho i rekao: O Gospodaru! Moja tajna je došla čak do djece na ulici. Otišao je kući uzeo sav svoj novac i rekao: Gospodaru, bio sam pozajmljivač a sada kupujem svoju slobodu! Ujutro je podjelio sav svoj imetak kao sadaku te se posveto ibadetu.

Ebu Sulejma Et-Temimi je rekao: Čovjek može počiniti grijeh tajno ali se odrazi na čovjek javno te nosi sramotu tog djela na sebi.

Imamsedin / 16-Juni-2016 / 12-Ramazan-1437

Continue reading

Iskorištvanje prilika prije nego bude kasno / Seizing Opportunities Before It Is Too Late

Iskorištvanje prilika prije nego bude kasno

migration-2Život sam po sebi je prilika, a sam život je pun bezbrojnih prilika i mgućnosti koje su nam konstantno otvorene te ih Allah dž,š, stavlja na raspolaganje svojim robovima jednih iza drugima. Postoje sve vrste mogućnosti u svim poljima. Neke od njih promjenu tok cijelog ljudskog života, dok druge utječu na drastične promjene za one koji ih iskoriste. Neke mogućnosti se nikada ne ponove. Jedan od naših predaka je rekao: ”Ako se vrata dobra otvore ispred tebe, onda požuri da uđeš na njih, jer ti neznaš kada će se ta vrata zatvoriti”.

Prilika može biti i pokornost Allahu dž,š, ili neko hairli djelo s kojim možeš izgraditi ummet i zajednicu. Može da bude neka visoka pozicija, koju takođe možeš iskoristit u služenju vjere i ummeta, takođe može da bude trgovina, kao što je poslanik a,s, rekao: ”Kako je lijep imetak u rukama dobrog čovjeka”. Imam Ahmed.

Prilike i mogućnosti su se rasprostranile po cijelom dunjaluku. Poslanik a,s, je rekao: Ako bi nastupio Sudnji Dan a u ruci nekog od vas se nađe sadnica te mu bude ukazana prilika da je zasadi neka je zasadi. Allahov poslanik a,s, je bio savršen primjer za sve nas kada je u pitanju iskorištavanje ukazanih prilika za neko dobro djelo, takođe bi podsticao i ashabe r,a, da pokazuju svoju pokornost Allahu dž,š, upućivao ih te im davao i instrukcije!

Jedne prilike je Abdullah ibn Abbas r,a, jahao pored poslanika a,s, te mu poslanik a,s, reče: O mladiću! Hoćeš li da te podučim nečemu!? Čuvaj Allaha i Allah će tebe čuvat! Čuvaj Allaha i naći ćeš Ga pored sebe! A kad pitaš, pitaj Allaha, a ako moliš za pomoć traži je od Allaha. Jedne prilike kad je poslanik a,s, vidio Omera ibn Ebu Selamu r,a, kako kruži rukom po sahanu po svim krajevima, tada mu poslanik a,s, reče: O mladiću, reci bismillah i jedi ispred sebe.

Ebu Bekr Es-Siddik r,a, je iskoristio priliku i postao je prvi čovjek koji je prihvatio islam. Poslanik a,s, je rekoa: Zaisa, Allah me poslao vama, pa ste rekli, ti govoriž laži, ali Ebu Bekr je rekao: Ti govoriš istinu, podržao me je sa svojim životom i imetkom, zato ostavite moje ashabe.

Osman ibn Affan r,a, je takođe iskoristio priliku kad mu je se ukazala u Medini i kad je sastavio (spojio, kompletirao) Kur’an u jednu knjigu a ostali ashabi su se s tim jednoglasno složili.

Oni koji iskoriste ukazanu priliku odu daleko ispred onih koji to propuste. Oni koji su to učinili i iskoristili su svakako Muhadžiri kao i Ensarije, oni su daleko bolji od onih koji su došli kasnije njih. Oni od njih koji su se borili u bitci na Bedru su daleko bolji od onih koji to nisu. Isto tako oni koji su prihvatali islam, trošili svoj imetak i život na Božijem putu, borili se sa poslanikom su daleko bolji od onih koji su došli nakon toga. Kaže uzvišeni u suri Vakija 10-14: I oni prvi – uvijek prvi! Oni će Allahu bliski biti, u džennetskim baščama naslada, biće ih mnogo od naroda drevnih.

Ukazane prilike prolaze brzo, razmisli malo o životu kako brzo prolazi, vrati se nazad par godina svog života, koliko se čovjek promjenio, od zdravlja, bolesti, imanja, bogatsva i siromaštva, od nesigurnosti do sigurnosti itd. ِEbu Hurejre r,a prenosi da je poslanik a,s, rekao: Požurite sa dobrim djelima prije nego vas zadese iskušenja koja liče na mrklu noć. Čovjek će osvanuti vjernik a omrknut kao nevjernik, ili omrknut će kao vjernik a osvanut kao nevjernik. Prodavat će din i vjeru za ovosvjetske koristi. Imam Muslim, Ahmed i Tirmizi

Zbog ovoga naš poslanik a,s, je dao uputstva svom ummetu da iskoriste ukazane prilike i požurivanje činjenja dobra prije nego bude kasno. Ibn Abbas r,a, prenosi da je poslanik a,s, rekao: Iskoristi pet stavri prije drugih pet! Mladost prije starosti. Zdravlje prije bolesti. Bogatsvo prije siromaštva. Slobodno vrijeme prije zauzetosti i preokupacije. Život prije smrti. Imam Hakim

Iskoristi svoj život, jer kad čovjek preseli, djela prestaju i tada nastaje kajanje za propuštenim. Iskoristi svoje zdravlje, jer kad čovjek padne na postelju postaje slab da bi uradio šta dobro, tada će želit da bude u mogućnosti da posti i klanja, ali!? Iskoristi svoje slobodno vrije prije nego što te dunjaluk na obuzme, ovosvjestke stvari i obaveze. Iskoristi svoju mlados, prije nego ostariš, tvoje tjelo postane slabo i iznemoglo. Iskoristi svoje bogatsvo i imetak, pomozi onome kome je pomoć potrebna, daji zekat, djeli sadaku, prije nego izgubiš imetak ili otnae iza tebe.

Svaka ukazan prilika je prednost ne važno kolika ona bila u tvojim očima. Poslanik a,s, je rekao: Nemojte omaložavati dobro djela, pa i ako sretneš svoga brata sa nasmijanim licem. Imam Muslim od Ebu Zerra r,a. Takođe poslanik a,s, kaže: Zaštitite se od Džehennemske vatre makar sa pola hurme udjeljene kao sadaka, a ako nemožete onda sa lijepom riječju. Takođe kaže a,s: Čovjek može izgovoriti jednu riječ s kojom će uzvišeni biti zadovoljan a da to i ne primjeti, s tom riječju Allah ga uzdiže na visoke stepenove.

Vjernik iskorištava svaku priliku koja mu se ukaže da udjeli sadaku, ne obraćajući pažnju na sumu, čini sve što je u njegovoj mogućnosti bez obzira koliki je uspjeh, daje sve od sebe. Uzmimo za primjer poslanika Jusufa a,s. Bez obzira kroz šta je sve prošao u zatvoru opet je služio vjeri i pozivao je druge ka istini. O drugovi moji u tamnici, ili su bolji raznorazni bogovi ili Allah, Jedini i Svemoćni? Jusuf 39.

Pokajanje je takođe prilika koja je uvjek tu, ali niko nezna kada će doći kraj. Kaže uzvišeni u suri Ali Imran 133: Nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje. Allah dž,š, je dao pokajanje svojim robovim kako bi razmotrili situaciu i kako bi se bili u mogućnosti vratiti Allahu dž,š. Poslanik a,s, kaže: Melek na lijevoj strani (koji piše loša djela) čeka šest sati prije nego upiše loše djelo. Pa ako se pokaje i zatraži Allahov oprost Melek to ne zapisuje. A ako se ne pokaje niti traži od Allaha oprost tada Melek zapiše kao jedno loše djelo. Ibn Hibban u Hiljetul evlija, i Albani, hadis je hasen.

Takođe postoje sezonske prilike koje nam se ukazuje. Tako postoji sezona Hadža u kojoj se brišu svi grijesi, takođe prilika za obavljanje Umre. Sezona mjeseca rmazana čiju su dani i noći blagoslovljeni. Poslanik a,s, kaže: Obavlajnje namaza u mom mesdžidu (poslanikovoj džamiji) je bolje za hiljadu puta nego obavljati namaz u drugim džamijama, osim u haremu u Meki. Obavljanje namazu u Mekanskom haremu je bolje nego obavljanje namazu bilo u kom drugom mesdždi za sto hiljada puta.

Svaki razumni muslima koji ima jaku odlučnost preuzima inicijativu u svoje ruke, stvara sebi šanse, gleda da iskoristi svoje vrijeme na najbolji način, tako da sve što bude radio bude mu od koristi na budućem svijetu. Gleda da bude od koristi svojoj zajednici kao i šire cijelom ummetu, jer kako god život je kratak.

Molim Allah da nam podari berićeta u životu kog proživimo i da bude od koristi ummetu i muslimanima, zajednici kojoj pripadamo, Amin.

Continue reading

Ko su stranci, garibi? / Who are al-Ghuraba, the Strangers?

Ko su stranci, garibi?

Allahovo ime (Allah's name)Imam Muslim bilježi u svome ”Sahihu” od Ebu Hurejre r,a, od Allahovog Poslanika a,s da je rekao: ”Doista je islam počeo kao stranac i vratiće se kao stranac onako kako je i počeo, pa blago li se strancima”. Sehl b. S’ad Es-Sa’idi r,a, prenosi od Poslanika a,s, da je rekao: ”Doista je islam počeo kao stranac i vratit će se kako je i počeo, pa blago li se strancima.” Pa je rečeno: ”Ko su stranci o Allahov Poslaniče?” Odgovorio je: ”Oni koji ostanu čestiti (dobri, pobožni) kada se ljudi iskvare.

Isto tako ovaj hadis se prenosi sa sljeđećim dodatkom: Rečeno je: ”Ko su stranci o Allahov Poslaniče? Pa je odgovorio: ”Tuđinci iz (drugih) plemena!” Kao što bilježi Abdullah ibn El- Mubarek u svojoj knjizi ”Ez-Zuhd” od Abdullah b. Amra El-A’sa, gdje  kaže da je rekao Allahov Poslanik a,s: ”Blago li se strancima!”, rečeno je: ”Ko su stranci o Allahov Poslaniče? Odgovorio je: ”Dobri ljudi, a malobrojni, (tamo ili u vremenu) gdje je mnogo zla, gdje je veći broj onih koji im se suprostavljaju od onih koji ih slušaju (koji im se pokoravaju).

Hadis je prije svega, prema hadiskim stručnjacima, bez ikakve sumnje vjerodostojan. Prenosi se od nekoliko ashaba r.a. Prenose ga imam Muslim i Ibn Madže od Ebu Hurejre, Tirmizi i Ibn Madže od Ibn Mes’uda, Ibn Madže od Enesa, Taberani od Selmana, Sehla b. Sa’da i Ibn Abbasa r.a., kao što to stoji u djelu “El-Džami’u es-Sagir”.

Naš krajnji cilj je zadovoljstvo Allaha dž,š, te ulazak u Džennet koji se može ostvariti jedino onda kad zabranimo loše i da budemo jaki i izdržljivi na pravom putu u vremenu kada je većina ljudi korumpirana. Imam Ahmed kaže u vezi ovog hadisa; Stranci su oni či se iman (vjerovanje) povećava dok se kod drugih iman smanjuje. U istom hadisu kog prenosi ibn Mes’ud r,a, upitan je poslanik a,s, ko su stranci? A on a,s, je odgovorio; Tuđinci drugih plemena, Nuza’ minel Kabail. Ili oni koji se izdvoje i odvoje od svog narod.

Nuza’a ”oni koji se izoliraju” ima dva značenja; Prvo; oni koji se potpuno odvoje od svog vlastitog plemena ili naroda čak i porodice, običaja i tradicije. I drugo; oni koji ostave svoju domovinu ili mjesto gdje su se rodili kako bi prakticirali islam u svim segmentima života.

Poslanik a,s, je pohvalio takve strance, jer su oni ti koji ostavljaju sve vrste formi korupcije, nacionalizma, marksizma, običaja i tradicija, sve radi Allaha dž,š, i nikog se ne boje niti tugu osjećaju kad ih drugi grde. Tu su oni koji će biti manjina a izgledat će kao stranci jer će iskazivati ljubav prema Allahu dž,š, prema poslaniku a,s. To su ljudi koji se odreknu od svojih vlastitih plemena, od života, od kulture, od karijere od običaja. Vidiš ih da putuju po Allahovoj Zemlji, čineći hidžru iz jednog ka drugom mjestu.

U drugom rivajetu od Abdullaha ibn Amra ib Asa r,a, koji kaže; kad smo bili sa poslanikom a,s, pa kad je rekao: Bago li se tuđincima (strancima) pitali smo a ko su oni o Allahov poslaniče? Rekao je: To su dobri ljudi kojih je manjina kad ih porediš sa drugima. Poslanik a,s, je takođe rekao: Budi na dunjaluku kao stranac ili kao putnik prolaznik. Ko god živi na ovom svijetu kao putnik prolaznik bit će garib ili stranac. Jer stranci koji se spominju u ovom hadisima imaju zajedničko vjerovanje i karakteristike; stalno ispunjavaju ono što im Allah dž,š, i poslanik a,s naređuju a ostavljaju i izbjegavaju ono što im je zabranjeno.

Imam Taberani takođe bilježi hadis od Abdullah b. Mes’ud r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: Doći će vrijeme trpljenja i sabra, kada će onaj ko se bude držao vjere imati nagradu 50 šehida. Omer r.a., reče: Od njih ili od nas? Reče: Od vas! Ashabi r,a, nisu se susretali sa iskušenjima sa kojima se mi danas susrećemo. Takođe oni nisu imali učenjaka, oni su direktno pitali poslanika a,s. Definitivno je teže slijediti poslanika a,s, kad ga ne vidiš nego da ga gledaš i budeš u njegovom mubarek prisustvu, zato mi možemo zadobiti višu nagradu prolazeći kroz sve ovo, a ne vidimo poslanika, niti sa nama sjedi itd.

Pa ko su onda stranci? Stranci su oni koji sebe podčine samo i jedino Allahu, koji slijede islam u svim aspektima svog svakodnevnog života. Čine ibadet, poslušni su i ne slijede ništa i nikog sem Allaha uzvišenog, ne čineći pri ibadetu širk niti pripisuju druga Allahu dž,š.

Njihov uzor u svemu je poslanik a,s, Muhammed ibn Abdullah, zatim njegovi ashabi r,a. Jednoća i ujedinjenost je njihov atribut jer oni obavljaju rituale i sve obaveze samo Allahu, kaže Allah dž,š, u suri Enam 162: Reci: “Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova.

Kaže uzvišeni u suri Enam 116: Ako bi se ti pokoravao većini onih koji žive na Zemlji, oni bi te od Allahova puta odvratili; oni se samo za pretpostavkama povode i oni samo neistinu govore. Da bi bio dio ovih stranaca, male skupine, moramo stalno odbijati sve ono što je protiv islama, kao što su ljusdki običaji, tj; običaji koji se kose sa islamom. Kao što je valentinovo (dan zaljubljenih) obilježavanje nove godine, kićenje jelke, djeda mraz, dan majki, dan očeva itd, dakle stvari koje se kose sa našom vjerom. Kaže uzvišeni u suri Ankebut 69: One koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!

Continue reading

Najbolji ummet, narod

Najbolji ummet, narod

Allahovo ime (Allah's name)Kaže Allah dž,š, u suri Ali Imran 110: Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete. Mogao je Allah dž,š, da nas stvori u bilo kojem vremenu i da pripadamo bilo kom ummet! No, međutim zbog Njegove milosti prema nama stvorio nas je da budemo i da pripadamo najboljem ummetu koji se ikad pojavio i mi smo zadnji ummet, do Sudnjeg Dana.

Poslanik a,s, je rekao: Moj ummet je učinjen najboljim ummetom. Imam Ahmed. Poslanik a,s, kaže: Zaista, vi činite sedamdeseti ummet. Vi ste od svih njih najbolji i najpoštovaniji kod Allaha. Imam Ibn Madže i Ahmed. Poslanik a,s, je rekao: Mi ćemo biti sedamdeseti ummet na Kijametskom Danu, mi smo zadnj i mi smo najbolji. Imam Ibn Madže. Našem ummetu su date blagodati koje nisu date nikom prije nas (prijašnjim narodima). Poslanik a,s, kaže: Dato mi je ono što nije dato ni jednom poslaniku prije mene; rekli smo; O Allahov poslaniče, a šta je to? Rekao je; Potpomognut sam strahom (neprijatelja od mene), dati su mi ključevi dunjalučkih riznica, nazvat sam Ahmedom, Zemlja mi je data mjestom za sedždu i čistom, i moj ummet je najbolji ummet. Imam Ahmed.

Naš poslanik a,s, nam je donio dobre vijesti, obradovao nas je, da će muslimani kao ummet zauzeti najveći prostor u džennetu (bit će najbrojniji). Abdullah ibn Mes’ud r,a, da je poslanik a,s, rekao: Jestel zadovoljni da vi budete jedna četvrtina od stanovnika dženneta? Rekli smo; Allahu ekber – Allah je najveći, a poslanik dodade; Jestel zadovoljni da vi budete jedna trećina stanovnika dženneta? Rekosmo Allahu ekber! A on a,s, reče: Nadam se da ćete vi biti jedna polovina od stanovnika dženneta. Imam Ahmed.

Od Burejde r,a, se prenosi da je Poslanik a,s, je rekao: Ljudi u džennetu je 120 safova (redova) ovaj ummet će zauzet 80 od njih (safova). Imam Ahmed, Ebu Ja’la Taberani, Ibn Madže, Tirmizi Hakim i ibn Hibban, hadis je sahih. Našem ummetu je poslat selam (pozdrav) od Allahovog dž,š, prijatelja Ibrahima a,s. Abdullah ibn Mes’ud r,a, prenosi da je poslanika,s, rekao: Sreo sam poslanika Ibrahima a,s, na noćnom putovanju, i rekao mi je: O Muhammede, poselami svoj ummet (poselami ih od mene) i reci im da je džennet lijep, a džennetska voda je slatka voda. To je prazna livada na kojoj nema ništa, na koju treba saditi sadnice izgovaranjem subhanallah, Alhamdulillah, la i lahe illa Allah i Allahu ekber. Imam Tirmizi.

Jedna razlika između našeg ummeta i prvih naroda i ummeta jeste to da smo mi striktni u pkornosti Allahu dž,š, i poslaniku a,s. Tokom bitke na Bedru kada su muslimani bili informisani da su kurejšije dobo naoružani i da ih je brojčano više. Mikdad bin Amr r,a, je ustao i rekao: O Allahov poslaniče! Kreni tamo gdje ti je naređeno, i mi smo s tobom. Mi nećemo reći kao što su izraelćani rekli Musau a,s,; Idite ti i tvoj Gospodar pa se borite a mi ćemo ovdje čekat. Ne, mi kažemo Idite ti i tvoj Gospodar a i mi ćemo za tobom krenuti i boriti se s tobom. Rahiqul makhtum.

Razlon zbog kojeg smo najbolji ummet je spomenut u ajetu iz sure Ali Imran: Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: 1- tražite da se čine dobra djela, 2- a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete. Imam Ibn Kesir kaže: Katade r,a, je rekao: Rečeno nam je da je Omer ibn El-Hattab r,a, proučio ovaj ajet tokom dana hadža kojeg smo obavljali, pa kad je ugledao ljude kako žure, rekao je: Ko god voli da bude od ovog pohvaljenog ummeta, neka obavlja obaveze koje je Allah postavio u ovom ajetu.

Naređivanje dobra i zabranjivanje zla, jer islam se sastoji od dobra koje je Allah dž,š, odredio da se uspostavi, a zabranjivanje lošeg koje je takođe Allah odredio da ga se čuvamo i izbjegavamo. Najveće dobro je vjerovanje u Allaha dž,š kao i ostatak islamskih ruknova i šarta. Najveće zlo je nevjerovanje u Allaha dž,š.! Allah nam naređuje da se klonemo lošeg i da i druge upozorimo na loše!

Mi smo danas svjedoci implementacije nevjerstva svugdje u svijetu. Loše se proširilo čak i među nama muslimanima i muslimanskim zemljama, svakodnevno proljevanje muslimanske krvi, korupcije u raznim kojekakvim režimima. Mnogo islamskih obaveza se odbacuju čak i od samih muslimana. U ovoj realnosti naređivanje ili preporučivanje dobra i odvraćanje od zla je od preke potrebe za današnji ummet, od kojeg se traži maksimalno zalaganje i trud.

Allah dž,š, je naredio ne smao pojedincima da se pobrinu za to, već i zajednicama ili grupi ljudi. Dans moramo razmišljati o blagodatima koje nam je Allah podario i Koji nas je učinio djelom ovog najboljeg ummet koji se ikad pojavio. Omer ibn Hattab r,a, je rekao: Mi moramo ispuniti uslov da bi bili najbolji ummet, tj; da naređujemo dobro i da zabranjujemo zlo.

Ali kako god draga braćo, znanje je to koje dolazi prije djelovanja. Prije nego započnemo sa naređivanjem odnosno zabranjivanjem, moramo biti spremni i znanjem okićeni. Moramo ispunjavati sve islamske dužnosti, raditi što nam je dozvoljeno a ostaviti ono što nam je zabranjeno. Kad imadnemo takvo znanje ili ilm onda možemo stupiti u djelo.

Molim Allaha dž,š, da nam pomogne, da nam omogući da budemo pokorni Njemu, da Ga volimo i da nam podari svoju ljubav i ljubav onih koji Njega vole ! Amin

Continue reading

Jak vjernik !!! / The strong believer

Jak vjernik

imam - sedin agicImam Muslim u svom Sahihu prenosi od Ebu Hurejre, r.a, a on od Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Jaki vjernik je bolji i Uzvišenom Allahu draži od nejakog vjernika, a dobro je i u jednom i u drugom. Žudi za onim što će ti koristi, traži pomoć od Allaha i nemoj klonuti. Ako ti se šta dogodi, ne govori: da sam uradio tako i tako bilo bi tako i tako – već reci: – Allah je dosudio i učinio što je htio – jer ono ‘da sam’ šejtanu otvara mogućnost djelovanja (otvara šejtanu vrata).

Istinska i prava snaga nije u valjanju klada i dizanju tereta (tegova) snaga o kojoj je riječ ovdje je snaga volje draga braćo, snaga pravca i povjerenja u Allaha dž,š, odličnost i sve što dovodi do jakog uma kao i tjela. U ovom hadisu poslanik a,s, naglašava internu i eksternu (unutrašnju i vanjsku) snagu koja proizilazi iz znanja i poznavanja svrhe, poznavanje cilja i imati povjerenja samo u Allaha dž,š, te razumjevanje, kada biti miran i spokojan u situacijama koje su izvan naše kontrole.

Draga braćo, nije naš iman i vjervanje isto kod sviju nas, kod nekoga je vjervanje čvrsto dok je kod nekih slabo. I ovo je činjenica koju ne treba dokazivati kroz Kur’an i Sunnet. To je nešto što mi sami poznajemo kroz naša iskustva, kroz interakciju s društvom, ustvari naš iman je nekada tokom godine jak a nekada slab i nejak.

Sve što trebamo uraditi je da pogledamo u unutrašnjost i spoljašnos naših djela. Koliko se često sjećamo svog Gospodara, koliko često klanjamo, koliko se čuvamo zabranjenih stvari, kada pogledaš u svoj stil života i pogledaš u svoju predanost islamu tada ćeš znati koliko si jak odnosno tvoj iman!

Ako zaista razumiješ svoju svrhu života i svoj cilj u životu onda ćeš ići napred iskorištavajući svaku priliku koja ti se nudi i koja će ti pomoći da se približiš Allahu dž,š. Jak vjernik je onaj koji je uporan u ostvarivanju i postizanju svog cilja. Sjajna je kombinacija mentalne i fizičke snage u kombinaciji sa izdržljivošću i odlučnošću. Dio te snage je znanje i mudrost da indentifikuju ono što će nam koristiti. To može biti dipoma, poslovna ideja ili neka inovacija ili usluga.

Poslanik a,s, je rekao ako želiš bilo šta, obrati pažnju ovdje, on a,s, nije rekao bilo šta dobro vjersko! On je rekao: Žudi za onim što će ti koristi. On želi od nas da imamo visoke želje i ciljeve, gledaj kako da se okoristiš u vjeri i dunjaluku, dakle u obadva smjera dunjalčkom i ahiretskom tj, ovosvjetska o onosvjetska korist.

Ako nešto želiš dobro od vjere onda traži najbolje, poželi da budeš recimo hafiz, imaj želju za uspjehom da budeš pobožan kao neko. Ako želiš nešto od dunjaluka, želi da imaš najbolju diplomu, da budeš najbolje edukovan, budi pohlepan za onim što će ti koristiti. Zato, mudra osoba je ona koja gleda kako se okoristiti na ovom kao i na budućem svijetu.

Ovaj hadis nas uči da razumijemo da ako želimo bilo šta onda nam je neophodna pomoć od Allaha i naša djela. Ovaj hadis nas takođe uči da ako dobijemo kažemo el-hadulillah a ako ne dobijemo, tada se oslonimo na Allaha i imamo povjerenje u Allaha i da nastavimo dalje sa svojim ciljevima i ostvarivanjem istih.

Naša vjera je proaktivna, pregresivna, vjera optimizma, vjera nade, rada i zalaganja, naša vjera nije pasivna niti je pesimistična, naša vjera nije depresivna naša vjera nije ta koja nam govori da samo sjedimo skrštenih ruku i ne radimo i ne poduzimamo ništa.

Ovaj tako lijepi hadis nam govori da svako od nas treba da ima visoke abicije, ciljeve i želje i da se potpuno oslonimo na Allaha dž,š. Da činimo dovu i onda da se potrudimo sa svojim visokim željama i ciljevima i ovo je forma za ovo dunjalučke i vjerske koristi, bilo kakav cilj imaš ove tri stvari ili uslova se moraju ispuniti.

Poslanik a,s, nas uči da stalno budemo optimisti, svjetli i uvjek pozitivni i nešto najvažnije da ne odustajemo i da se ne predajemo u ostvarivanju našeg cilja. Jedne prilike je podstakao jednog čovjek koji se zvao Hazen (što znači tuga i žalost) da ga zove umjesto Hazen Sehl (što znači lahak) pitao ga je poslanik a,s, kako ti je ime? Čovjek reče Hazen! A poslanik a,s, reče ali ti si Sehl. Buhari.

Pogledajte draga braćo čak i ime ili ono što aludira na negativnost, on a,s, je i to pokušavao zamjenuti lješpim. Dakle naša karekteristika je da budemo uvjek pozitivni a ne negativni, da širimo i uljevao nudu kod ljudi a ne da ih sputavamo i ubijemo i ono mal nade što imaju.

Zato vjernik treba biti jak i čvrst, zdrav duševno i fizički. Ebu Musa El-Ešari r,a, da je poslanik a,s, rekao: Vjernici su poput zgrade (konstrukcije) njeni djelovi su povezani jedni s drugima. I to je to! Jak i čvrst vjernik je Allahu draži i bolji nego slabi, jer svaki vjernik je blok u toj konstrukciji koju mi nazivamo ummet ili zajednica.

Zato umjesto plakanja nad našom situacijom i stanjem u kom se nalazi ummet, ja vidim jednu malu promjenu koja je pozitivnog efekta. Sada možemo i individualno i kolektivno shvatiti svoju odgovornost prema sebi ali i prema zajednici. Sad možemo razumiti aje u kom Allah dž,š, kaže: Zaista Allah neće promjenuti stanje jednog naroda dok taj narod ne promjeni sam sebe.

Continue reading

Uloga religije u modernom svijetu / The role of religion in the modern world

Uloga religije u modernom svijetu

world-political-map-2000pxDraga braćo, jasno nam je da je islam religija koja promoviše balans umjerenost i harmoniju u svim aspektima ljudskog života. Uzmimo za primjer post, post ne samo da doprinosi fizičkom napretku, već nam pomaže da učvrstimo svoj duh, odnosno da duhovno budemo jači. Dakle, kad muslimana pogode životni izazovi u današnjem modernom dobu, obadva aspekta su neophodna svakom insanu (duhovni i fizički)

Promjene u ovom svijetu je realnost ovog svjeta i ljudskog života, međutim brze promjene donose sa sobom i modernosti, čak i prije nego smo u mogućnosti da se prilagodimo na nove promjene, mi se suočimo sa još jednom fenomenalnom promjenom ili razvojom. Ali isto tako ne možemo poreći da je modernost u službi čovjeka i da nas služi u tehnološkom napredku.

Međutim modernost je takođe donjela sa sobom i valove koji bi potencijalno mogli ugroziti vrijednosti i identitet ovog ummeta. Na primjer, određeni način života koji su ne važeće vrijednosti i morala a koji se mogu primjetiti je kao jedan od uznemirujućih efekata te modernosti. Slično tome je i da je cilj da čovjek živi samo radi jednostavnog zadovoljavanja strasti kroz ovosvjetske užitke se takođe ubraja u modernost ljudskog života.

Kao muslimani, kojima je data uputa i vjerovanje, i taj iman i vjera usađuje visoko povjerenje kod vjernika kad se susretne sa modernim iskušenjima. Mi vjerujemo da je ovaj svijet povjeren nama od strane Allaha dž,š, i naša obaveza je da upravljamo s tim. A kada Gospodar tvoj reče melekima: “Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti!” – oni rekoše: “Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv proljevati? Zato mi nebi trebali gledati na modernitet u cjelokupnosti kao vražiji ili šejtanski. Kao halife i namjesnici na ovoj Zemlji moramo ustvari da se borimo i nosimo s tim iskušenjima i preusmjeravati ih u našu korist.

Trebamo iskoristiti sve što se može iskoristiti i okoristiti s istim. Ali ove stvari zahtjevaju od nas duhovnu zdravost. Zamisli ako je moguće duhovnost da se odgaja i njeguje, onda je takođe moguće da bude izvor naše snage.

Tako isto nećemo biti pometeni i zbrisani sa sadašnjom modernizacijom koja nas je okupirala. Poslušajmo ovaj hadis poslanika a,s, kada kaže: Nemojte biti od onih koji kažu; Ako drugi rade dobro i mi ćemo! A ako oni čine grijehe i mi ćemo! Buditi čvrsti i postojni, pa ako jedni kažu mi ćemo raditi dobro i vi činite dobro, a ako kažu mi ćemo činiti zlo onda vi nemojte griješiti. Imam Tirmizi od Huzefe r,h.

Ovo je draga braćo polod duhovnog blagostanja, zdravlja i čistote. Jer uspjet će samo oni koji dođu pred Allaha sa čistim srcem kako kaže uzvišeni u suri Šuara 88-89: Na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti.” Dini islam nas ne uči da se zatvorimo i izoliramo od ovog svijeta ili zajednice i realnosti ovog svijeta, kao što isnam ne uči svoje sljedbenike da se izdvoje potpuno iz ovog svijeta ili da sve vrste izazova odbiju kako bi spasili i očuvali svoju religioznost i duhovnost. Islam nas uči da izgrađujemo svoja sela koji su izolirani od drugih ljudi, na osnovu imana i vjerovanja koje mogu biti sačuvani jedino na taj način.

Takve tvrdnje su protiv islama, islam je došao da unapredi i da reformiše ljude i zajednice pa i sisteme. Pa ako bi mi otvorili stranice naše historije, mogli bi naći da su naši preci uspjeli da očuvaju i izgrade duhovnost a koja je ujedno izgradila i velike civilizacije. Oni su doprinjeli cijelom čovječanstvu. I ove civilizacije su građene na imanu i vjerovanju, na takvaluku i bogobojaznosti. Postigli su fenomenalan napredak i razvoj. Oni nisu činili nagodbu u fundementalnim islamskim principima. Ustvari ti fundementi su doprinjeli cijelom čovječanstvu kao cjelini.

Draga braćo, islam nas uči da budemo dio javnog života, ne da se zatvaramo u svoje jazbine. Islam nas uči da gradimo ljudsku civilizaciju koja će unapredit ljdski život, koja će mu pomoći da duhovno bude jači i stabilniji.

Continue reading

Trošenje imetka na Allahovom dž,š putu / Spending, in the way of Allah

Trošenje imetka na Allahovom dž,š putu

DinarPostoji veliki broj muslimana danas, koji vjeruju da Allah dž,š, ništa od njih ne očekuje, osim dnevnih, heftičnih i godišnjih rituala i obaveza, bez ikakvog zalaganja i žrtvovanja za zajednicu i za druge koji su u nevolji. Takva vrsta muslimana misli da njihov namaz, post i hadž će ih dovesti do zadovoljstva Gospodara i da će ih spasiti i smjestiti da uživaju.

Neki od njih, kad ih gledaš naizgled pokazuju i bogobojaznost, i njihovo zadovoljstvo je u debatiranju i raspravljanju o nekim manje važnim stvarima, obavezno citirajući Kur’an i Hadis. Njihova preokupiranost su te sporedne stvari i predstavljaju ih kao glavni problem u životu! Takva vrsta ljudi (da nas Allah sačuva) je ispada ”formalni muslimani” jer su oni preokupirani formom i izgledom a ne sa suštinom i stvarnošću islama.

Da li su takvi upravu? Da li će Allah primiti od nas kao formalnih muslimana? Možemo li dostići i postići cilj bogobojaznih samo sa obavljanjem namaza onako formalno? U suri Bekare 177 Allah dž,š, kaže: Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.

U ovako lijepom ajetu nam je pojašnjeno i precizno, tačno rečeno i definisano šta je zapravo ”bogobojaznost i pobožnost”? Istinski pobožni musliman nije onaj koji samo jednostavno se okreće prema istoku ili zapadu u obavljanju rituala, već je pobožan onaj koji čitav svoj život posveti u služenju Allahu dž,š, i Njegovim stvorenima. Istinsko srce vjernika je ispunjeno strahom, poštovanjem prema Gospodaru, ovo su kvaliteti bogobojaznih i svjesnih.

Draga braćo i sestre; moramo vjerovati iskreno u sve što nas Allah dž,š, uči u Kur’anu ili što je došlo od poslanika a,s. I kao takvo ubjeđenje moramo očuvati, moramo svoje vjerovanje prevesti i sprovesti u djelo. Bez djela, naše vjerovanje nema nikakvo značenje. Obavljanjem naših obaveza i dužnosti prema Allahu dž,š, se nemogu rastaviti i izdvojiti od obavljanja naših obaveza prema ljudima, zajednici i šire. Zato možemo lahko naći oko 18 puta da se spominje u Kur’anu rečenica; Ve akimus sala ve atu zeka. Obavljajte namaz i dajite zekat.

Prvo je dužnost koju smo obavezni prema Bogu dragom, a drugo je obaveza prema Njegovim stvorenjima. Namaz draga braćo bez davanja zekata je samo neputpini ritaul, a dati zekat bez iskrenog nijeta (u ime Allaha) je pogrešan motiv, i tako bude bezvrijedan.

Mi moramo trošiti i djeliti od našeg imetka iz ljubavi prema Bogu dž,š, i samo u ime Njega i radi Njega, moramo se konstantno napominjati, da nije važno koliko smo obrazovani ili bogati ili uspješni, mi smo došli na ovaj svjet bez ičega i tako ćemo ga i napustiti, ništa niko od nas neće ponjeti sa sobom osim djela. A sa trošenjem imetka u ime Allaha mi ustvari slijedimo prirodni poredak. Jer ne postoji drugi cilj našeg postojanja osim da veličamo Allaha dž,š, i da budemo u službi prije svega Njemu i njegovim stvorenjima.

A šta je sa onima koji jednostavno odbijaju da dijele svoj imetak, svoje dragocjeno vrijeme, svoj talenat, svoje vještine, sve to da koristi u zadovoljstvo Gospodara. Šta je sa onima koji su škrati i sebični, šta Kur’an o njima kaže? U suri Muhammed 38 Allah dž,š, kaže: Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovu putu, ali, neki od vas su škrti – a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. – A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda kao što ste vi neće biti.

Dakle Allahu nisu dragi oni koji su sebični i koji škrtare, sebičnost je nedostatak povjerenja, nedostatak vjerovanja u Allahovu milost. Allah će učvrstiti naše vjerovanje u našim srcima, zato ne dozvolimo da se strah od neimaštine uvuče u naša srca. Pa da ne trošimo svoj imetak na božijem putu. Allah dž,š, nam je obećao u suri Ali Imran 92: Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati.

U drugom ajetu u suri Bekare 245 Allah kaže: Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati? – A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se povratiti. Ovakva vrsta metafore se ponavlja u Kur’anu oko 6 puta. Jer kad insan djeli od onog s čim nas je Allah obskbio, ustvari mi tada povećavamo stvarno bogatstvo, imetak i zalihe.

Allah dž,š, kaže u suri Bekare 261-262: Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. One koji troše imetke svoje na Allahovu putu, a onda ono što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova – ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.

Draga braćo i sestre; kad imamo priliku da gradimo zajednički centar ili kulturni centar, i imamo priliku da učestvujemo u izgradnji i da damo nešto u božije ime, nadam se da svako ko ima vjere u Allaha neće propustiti ovu priliku!

Molim Allaha da nas sačuva straha od siromaštva, da nas sačuva sebičnosti i škrtosti! Molim Allaha da nam da snage i vjrovanja da ono što damo u ime Njega da će nam biti od koristi na Danu Sudnjem.

Continue reading