Ramazanko pripremanje: proljetno čišćenje duše
Čišćenje inače čini čovjeka da se osjeća bolje! Mnogo što šta ćete naći što vam ne treab, bacite što vam ne valja, dadnete ono što valja, ali na kraju znaš da si dobio na prostoru, čisto je i više se ne sikirate.
Upravo tako nešto možemo da uradimo u ovom mjesecu ramaznau, koji nastupa od sutra. Ramazna je prilika da se mi očistimo, da očistomo svoje duše, svoja srca, svoje nijete, da bi se na kraju (ramazana i ahireta) osjećali rasterećeno, odmorno i raspoloženo.
Koje negativne osjećaje ili misli sakrivamo u sjeni naših srca? Kad se oslobodimo emocionalnih “prtljaga’ briga” mi oslobodimo prostor u našim srcima da se utopimo u ramazan.
Za početak ovog proljetnog čišćenje, korisno je da se osvrnemo na sledeći ajet iz sure Hašr 18: O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.
To je samo kada dozvolimo sebi da zaista uzmemo u obzir ono što je u našim srcima i da smo u mogućnosti da obrađujemo ono što smo pronašli. Onda kad smo u mogućnosti da se suočimo sa onim što nas vreba iznutra, tek tada ustvari možemo da to prevaziđemo. Pogledajmo kako nam uzvišeni propisuje proces pročišćavanja u suri Ali Imrna 134: Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine:
Zašto Allah dž,š, spominje davanje novca, prvo onda kad smo u izobilju, a drugo kad smo u oskudici, prije nego što upotrijebiomo emocijalu prednost i snagu. Ili pak zašto je Allah dž,š, spomenuo vršenje kontrole u srdžbi pa tek onda opraštanje ljudima.
Možda, jer praktikovanje zahvalnosti u izobilju i vremenu prosperiteta ustvari priprema insana za sposobnost da prizna blagodati, čak i u teškim vremenima. Kakav je efekat ove vrste treninga na nečije razumijevanje? Možemo uzeti u obzir mogućnost da učestvovanje u stalnom stanju i halu zahvalnosti ustvari razvija stanje zadovoljstva.
Osim toga, zahvalnost u obliku donacije (dijeljenja i davanja) potiče osjećaj samilosti – biti u mogućnosti da se poveže s drugima to je ustvari povezivanje sa nečim sličnim u nama samima. Zahvalnost, koja vodi do zadovoljstva i suosjećanja, stvara okruženje u kojem je ljutnja manje izražena i manje su šanse da se razvije, jer ljutnja je odraz nemirai meteža koja postoji unutar pojedinca.
Vidimo vrlo inspirativnu primjenu dio ovog ajeta u sljedećim razmjenama između Ali ibn Al-Huseina (poznat i kao Zejnul-Abideen), praunuk poslanika Muhameda a,s, i njegovog sluge. Abdur-Rezzaq Es-San’ani (d.211 AH) je rekao: Služavka od ‘Alija bin Huseina r,a, je posipala vodu dok je se pripremao za namaz. Slučajno vrč (ibrik) skliznuo je iz njenih ruku i pao na lice (glavu) zejnulabidina, tako da je zadobio neke ogrebotine. Podigao je pogled prema njoj onako srdit i ljut. A ona je proučila; ((Oni koji su obuzdati u ljutnju – koji srdžbu savlađuju)). On je rekao: “Ja sam obuzdao svoju srdžbu’. Ona je tada rekla ((i ljudima praštaju)). On je rekao: “Oprostio sam ti”. Ona je dalje nastavila; ((a Allah voli dobročinitelje)). On je rekao: “Idi sada ste slobodni ‘.
Ove tri osobine, biti od onih koji dijele, kontrola ljutnje, i oprostiti drugima, ustvari nas stavljui vodi ka putu ihsana (izvrsnosti – dobročinstva). A Allah voli one koji pokazuju ihsan (kao što je spomenuto u ajetu gore, 3: 134).
Da li mi možemo ovog ramazana postići deredžu dobročinitelja? Možemo li preće preko svog ”ja” preko svoga ega, samoumišljenosti, možemo li ovog ramazana očistit svoje zalihe negativnosti? Možemo li očistiti srce od tih zaraza?
Molim uzvišenog Gospodara da nam pomogne u tome, amin.